среда, 12. децембар 2012.

Đerdapska klisura


Dunavska klisura u oblasti Južnih Karpata -Transilvanijskih Alpa, između Golupca i Kladova. Dugačka je oko 100 km i najduža je klisura u Evropi. Čine je četiri klisure i četiri kotline. 
   

       1.       Golubačka klisura
       2.       Ljupkovska kotlina
       3.       Klisura gospođin vir
       4.       Donjomilanovačka kotlina
       5.       Klisura Kazan
       6.       Oršavska kotlina
       7.       Sipska klisura
       8.       Vlaško pontijska nizija
Mapa Đerdapske klisure

Na samom ulazu u Đerdapsku klisuru, na desnoj obali Dunava, nalazi se monumentalna srednjovekovna tvrđava. Neposredno pre ulaska u klisuru, Dunav dostiže širinu od 7 kilometara. Ta širina Dunava koja stvara utisak da ste na moru, koji se odjednom sužava na ulasku u klisuru i na čijoj desnoj strmoj obali stoje srednjovekovne zidine koje se stepenasto spuštaju do same površine reke, čine ovo mesto jednim od najlepših na celom toku Dunava.


Golubačka tvrđava pre restauracije - 2012. godina



Klisura Gospođin vir povezuje Ljupkovsku kotlinu na zapadu sa Donjemilanovačkom kotlinom na jugoistoku. Širina u najužem delu kod grebena iznosi 210 metara. Odlikuje je veliki broj virova po čemu je i dobila ime. Vrtlozi prave velika udubljenja u koritu, takozvane lonce koji dostižu i do 82 metra što je i najveća dubina u Đerdapu. Klisuru okružuju sa jedne strane planina Šomrda -Srbija, a sa druge strane Treskavac u Rumuniji.
Pogled sa grebena prema Lepenskom viru i Treskavcu

      Ispod sela Golubinje, na 974. kilometru Dunava, nastaje deo klisure poznat pod imenom Veliki kazan. To je svakako i najlepša je klisura, čije se vertikalne strane uzdižu i do 300 metara nad Dunavom, a potvrđeno je da mnogobrojni virovi sežu i do 90 metara u dubinu.
Pogled sa vidikovca ploče uzvodno prema zapadu
         


Sumrak u Velikom kazanu, pogled sa malog prilaza.
  
     
Veliki kazan

Na samom izlazu iz velikog kazana, nailazi se na suženje koje se zove Gvozdena vrata. Na tom mestu sa Rumunske strane se nalazi manastir “Mraconia”sa crkvom posvećenom Sv. Iliji. Veruje se da originalni manastir datira iz 1453. Posle više rušenja tokom vekova, najzad je potopljen izgradnjom hidroelektrane Đerdap 1.
Manastir Mraconia


Pogled sa Malog Štrpca na stenu Decebal



Iz Velikog se ulazi u Mali kazan, koji je širok oko 300 metara i oivičen strmim liticama. Završava se na 966 kilometru Dunava, koji se zove Hajdučka vodenica. Pre izgradnje Đerdapske hidrocentrale, Dunav je u Đerdapskoj klisuri imao pad od 30 metara i brzinu protoka vode od 3 metra u sekundi.

Panorama sa Malog Štrpca




Pogled sa Malog Štrpca prema Decibalovoj glavi




Pogled sa grebena Malog Štrpca prema Oršavskoj kotlini


Pogled prema Oršavskoj kotlini

Sipska klisura je poslednja klisura u kompozitnoj dolini Đerdapa između Rumunije i Srbije. Karakteriše je stenovito dno sa brojnim stenama koje nadvisuju površinu dunava. Zbog toga Sunav pravi brojne brzake i virove na tom mestu. Klisura na jugu izlazi na Negotinsku krajinu i na Vlaško pontijsku niziju.

Нема коментара:

Постави коментар